Lektire

Dobrodošli na moj blog Ako vas muci neka lektira npiste porukom koja je!!!

30.03.2010.

Ivo Andric „Knjiga“

Vrijeme zbivanja radnje:  u raznim godisnjim dobima

Mjesto zbivanja radnje:  u kuci na stepenicama i u bibloteci

Kompozicija djela:

Uvod- Opis straha i svih njegovih vrsta, ulazak djecaka u pricu. Opis djecaka i njegova zivota, njegovo razmisljanje o knjigama, obaveznim skolskim i neobaveznim, odnosno onim koje bi on volio posuditi iz biblioteke i procitati. Zeljno iscekuje pravo da se sluzi bibliotekom. Prvog utornika poslije podne on je stajao pred bibliotekom i cekao bibliotekara. Razmisljao je koju knjigu da uzme. Kad se odlucio za jednu, posudio ju je i izasao je iz biblioteke.

Zaplet- Silazeci niz stepenice knjiga mu ispade i raspade se. On je brzo sastavi i brzim koracima podje kuci. Ostavio je knjigu na dno svog djackog kovcega.

Vrhunac- Pitao se kako ce to popraviti i neprestano razmisljao o ostecenoj  knjizi.

Rasplet-  Kupio je lepilo i zaljepio knjigu.

Kraj- S velikim strahom je usao u biblioteku i vratio knjigu ali bibliotekar neprimjecuje da je knjiga bila ostecena.

Glavne licnosti:  djecak

Sporedne licnosti:  bibliotekar profesori drugovi

Tema: Zaviranje u djecakovu dusu, cistu i neiskvarenu koja zeljno iscekuje mogucnost na sluzenje bibliotekom a kasnije tuguje za ostecenom knjigom.

Ideja:  Ono sto dugo iscekujemo i o cemu previse razmisljamo mozda nece ispasti onako kako smo mi zamislili i zato se trebamo primetiti na moguce posljedice jer svako pravo na nesto nosi i odredjenu vrstu odgovornosti.

 

30.03.2010.

Ivo Andric "Crveni cvijet"

Vrijeme zbivanja radnje:  1906 g.

Mjesto zbivanja radnje: Na ulici, u skli.

Kompozicija djela:

Uvod: Promjena prezimena.

Zaplet: Pored crkve susrese grupu radnika s crvenim cbjetovima.

Vrhunac:  Djaci se dobacuju  sa crvenim cvijeto iznad profesorove glave.

Rasplet: Odlazak u zbornicu i kod direktora.

Kraj: Uzbuna zbog cvijeta ubrzo je zaboravljena.

Glavne licnosti: Profesor Vasiljevic.

Sporedne licnosti:  Djaci, direktor, prof. Matematike, ljudi na ulici itd.

Tema:  Mrzovoljni profesor i njegov odnos prema ucenicima.

Ideja:  Odnos izmedju profesora i ucenika treba biti bolji nego sto je prikazan u ovoj prici.

30.03.2010.

Ivo Andric "Prozor"

Vrijeme zbivanja radnje:  Dan i noc.

Mjesto zbivanja radnje:  Djecakova kuca gdje je djecaak provodio mnogo vremena , igralste.

Kompozicija djela:

Uvod- Prica o djecakovom ranom djetinstvu

Zaplet- Miskova ponuda djecaku da razbiju babi prozor

Vrhunac-  Djecak dobija batine od oca zbog toga sto je misko razbio prozor

Rasplet- Uplakan odlazi u krevet

Kraj- Tukao ga je mnogo I cesto kao I njegovog prata

Glavne licnosti:  djecak-

Sporedne licnosti:  Misko, djecakov otac, djecakova mama, djecakov brat i sestra, baba.

Tema: Nagovaranje djecaka na razbijanje prozora i njegova briga da se ne ucini to lose djelo.

Ideja:  trebamo birati bolje drustvo za druzenje jer ako se ocini lose djelo od strane tog drustva kao da smo to mi ucinili.

30.03.2010.

Ivo Andric "Kula"

Vrijeme zbivanja radnje: Poslije prvog svjetskog rata.

Mjesto zbivanja radnje: U kuli.

Kompozicija djela:

Uvod- Opisivanje kule.

Zaplet- Igranje u kuli.

Vrhunac-  Lazara tuce neprijateljski vojnik.

Rasplet- Prepiranje djecaka i odvofjenje djevojcice.

Kraj- Rusenje stare kule.

Glavne licnosti: Lazar-

Sporedne licnosti:  Lazarova mama, Smiljka i njena mama, Djordje, drugovi.

Tema: Tema je kula i dozivljaj Lazara u djetinstvu u toj kuli. 

Ideja:  Neki posebni dozivljaji iz djetinstva ostaju duboko urezani u nama i nikad se nezaboravljaju.

 

29.03.2010.

Zija Dizdarevic „Majka“

Fabula:

-U ovoj prici pisac se sjeca sebe kada je bio petnaest godina mladji. Opisuje majku.

-Sjeca se isprebijanog , polomljenog djetinstva, nedoigrane igre, zene sakrivene u tami, ocevog nemilosrdnog pgleda

-Sjeca se kada su njegovoj majci dolazile zene na kahvu i oni su mogli da ne smetaju po kuci izaci na skokak.

-Sjeca se i ljeta i necega sto snazno i otegnuto dreknu tu-uu-uu, bilo je to auto koje je pregazilo fikreta i zaustavilo se. U prasini se naziralo samo nesto zeleno.

-Iz kuce je izjurila majka i to je bio strahovit trenutak. Majka je imala bolan pogled. Dosao je otac i izgalamio se na majku sto je izasla nepokrivena.

Vrijeme radnje: Pcetak XX stoljeca, ljeto

Mjesto radnje: Fojnica,kasaba

Tema: Majka njen zivot, privrzenost i povezanost sa djecom te njena poslusnost prema djecakovom ocu.          Mukotrpan zivot zene u patijarhalnoj sredini.

Ideja:  Roditelje treba slusati pgotovo majku jer nas je ona rodila i ona nas najvise voli i brine se da bi imali sto bolji zivot i ne zeli u nekim trenutcima otkriti svoje suze. Svako zasluzuje jednaka prava; u ovom slucaju zena u odnosu na muskarca.

Likovi: Glavni: pisac, Pomenuti : otac, bajro, fikret, majka,

Opis likova:

Majka: U ovoj prici sve se vrti oko majke. Pisac je detaljno opisao i fizicki i psihicki: Citati o opisu majke: Stoji iza mene daleko, petnaest i visegodina daleko, priguseno bosansko djetinstvo. Da li se sjecam!    Bila je jedna kutija-soba,  i po njoj  išlo napaćeno mršavo lice, noge u papučamax, izblijedjele dimije i blag predan pogled. Majka! Sjećam se:jurili smo po vršajevima za konjima preko trave i kamenja, kroz dječije razigrane prostore, zaboravljajući otići pet puta na dan u džamiju i-poslije su očeve batine bile svršetak radosti. Mati je sumorno poslušna i prigušena kao i mi suzila:“Svoj je otac, kad malo i udari, poljubi ga u ruku, pa klanjaj, sinko“ , a na svaki udarac i jauk lice joj se trzalo i glavu je okretala.  Sjećam se majke:blijedila je. Sakrivena iza žalosnog crnog vela „vale“ uvijena u široko platno-zar, krila se od ljudi kada je u rijetke dane, trebalo proći ulicom. Iskrivljenih poluotvorenih  usta bez vale i zara izjurila je mati pognutih ruku nad zgnječeno tijelo koje se prestalo trzati. Ja ne znam...gledao sam samo nju, nisam se micao i htio sam očajno sam htio da pobjegnem od tog strahovitog trenutka i duboko, duboko začinjala se luda misao:možda sve ovo nije ovako...nije istina. A majka je imala široko razrogačene oči. Okamenjen pogled bio je visoko visoko nad krvavom prašnjavom zemljom i sve oko mene, i ja, svi smo se „utopili u taj bolan pogled“

Mišljenje o pripovjetci:  „Majka“

Ova pripovjetka mi se jako svidjela i jedna je od najljepših i ovoj lektiri bar po meni. U njoj je prikazan život koji su prije podnosile žene i djeca te očeva uloga koja je uvijek bila presudna. Radnja ove pripovjetke počinje negdje u polovini njenog cjelokupnog teksta rečenicom:“sjećam se:bijaše ljeto“ dok na završetak odnosno kraj ima svega nekoliko rečenica. Ovaj uvod zapravo nije uvod za radnju : događaji ne slijede iza njega, a završetak ne predstavlja rasplet kao što bi trebalo. U ovoj pripovjetci pisac slikovito opisuje majku. Veoma su zanimljive veze između nekih riječi u ovoj pripo0vjetci. Primjer kutija-soba, a sa ovim riječima povezana je i riječ koja se ovdje često ponavlja riječ zid-duvar. Pripovjetka se zove „Majka“ ali ipak u ovoj pripovjetci riječ je o piščevoj sudbini i sudbini tadašnjeg naroda. Ta sudbina je bolna i strahovita, ali ipak priča je jako dobra i poučna.

Epiteti:  Napaćeno mršavo lice, izblijedjele dimije, blag pogled, crne poderane seoske košulje, zelene odaje, nemilosrdni pogled, savijena, žuta, opustjela ulica, stari zid, zelene kratke otrcane hlačice,beznadan urlik, zgnječeno tijelo, razrogačene oči, krvavom prašnjavom zemljom

Poređenje: Brzo kao tren, kao da je u ušima odjekivao rezak slomljen krik, kao i za našeg avlijskog zida....

29.03.2010.

Zija Dizdarevic „Prosanjane jeseni“

Fabula:

-U ovoj prici pisac se sjeca svog djetinstva vracajuci se povremeno u sadasnjost i poredeci dvije jeseni: jesen djetinstva i jesen odraslog i zrelog covjeka. Te dvije jeseni su dva kontrasta. Dok je bio dijete jesen je bila zlatna, svaki put kada bi dosla djevojke bi se udavale. Zlatne jeseni piscevog djetinstva bile su pune drhtaja i snova.

 -Sjeca se Emine i njene kose koja ga skaklja omotava se oko njega, a on place pa se smije, i draga mu i nije.

-Sjeca se bombona koji mu je ispao i forinte koju je dobio da kupi bombon.

-Sjeca se kada jemolio tetku da ostane kod nje jos neko vrijeme.

-Vracajuci se u sadasnjost pisac tadasnju jesen poredi sa jeseni djetinstva. Zelio bi da se jeseni iz djetinstva vrate i da ih dozivi ponovo. Zelio bi ih proganjat i zato se ova pripovjetka zove „Prosanjane jeseni“

Vrijeme radnje: Pocetak XX stoljeca, jesen

Mjesto radnje: Fojnica, kasaba

Oblici kazivanja: opisivanje, pripovjedanje i dijalog

Tema: Ljepota i razdraganost djetinstva.

Ideja: Djetinstvo se nikada ne moze vratiti i zabraniti. U djetinstvu jesen ima zlatne i crvene boje, a kasnije, nazalost, jeseni postaju sive i mučne.

Glavni likovi: pisac

Sporedni likovi: tetka, hajrija, nafija, emina, ismet. Ibrahim

Opis nekih likova:

Pisac Zija Dizdarevic: je ovdje pozitivan lik. Dok je bio dijete jesen mu je bila zlatna. Pisa je dobar i kao djecak i kao odrastao i zreo covjek.

Tetka: Pisceva tetka se zove Emina i ona puno voli pisca. Ona je dobra. Opis Emine: „eminine oci plamte tamnim sjajem. Toplo i bro disu te kose i kad me uhvati i stegne rukama u me bije vrucina mirisljava i teska

Misljenje o procitanoj pripovjetci: Prica mi se jako svidja i ako je malo nejasna. Ima puno opisa i epiteta iako se jezik slabo razumije.

Jezicko – stilska izrazajna sredstva

Epiteti: Zlatnu boju, rumeno crveno, zlatno more, rujne boje, sive i mucne jeseni, mirisljava vrucina, tamni sjaj.

Poredenje: kao zastori su te naprijed oborene kose, kao kriska lubenice, crnih kao zastor.

 


Noviji postovi |

Lektire
<< 12/2010 >>
nedponutosricetpetsub
01020304
05060708091011
12131415161718
19202122232425
262728293031